Prvo: Vjerovanje Ebu Hanife, rahmetullahi alejh, u Allahovu jednoću i pojašnjenje propisanog tevessula uz istovremenu negaciju novotarskog tevessula:
1. Ebu Hanife, rahmetullahi alejh, je rekao: „Ne priliči nikome da moli Allaha, subhanehu ve te'ala, osim Njime, i dovom s dozvoljenim u njoj i naređenim, što se može zaključiti iz riječi Svevišnjeg Allaha: „Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreću Njegova imena – kako budu radili, onako će biti kažnjeni!“ (Prijevod značenja El-E'araf, 180.) [1]
2. Ebu Hanife, rahmetullahi alejh, je rekao: „Pokuđeno je da onaj koji čini dovu kaže: 'Molim Te s pravom tog i tog čovjeka ili s pravom Tvojih vjerovjesnika i poslanika, i pravom Bejtul-Harama i Meš'aril-Harama'.“ [2]
3. Ebu Hanife, rahmetullahi alejh, je rekao: „Ne priliči nikome da moli Allaha, subhanehu ve te'ala, osim Njime. Ja prezirem da neko kaže: '(Molim Te) mjestom ponosa na Tvome Aršu [3], ili s pravom Tvojih stvorenja.'“ [4]
Drugo: Riječi Imama Ebu Hanife, rahmetullahi alejh, o potvrdi Allahovih, subhanehu ve te'ala, svojstava i odgovor džehmijjama:
4. Rekao je: „Svevišnji Allah se ne opisuje svojstvima stvorenja. Njegova srdžba i Njegovo zadovoljstvo su dva svojstva od Njegovih svojstava bez pitanja o njihovoj kakvoći. To je stav sljedbenika sunneta i zajednice. Allah, subhanehu ve te'ala, se srdi i biva zadovoljan, i ne kaže se: 'Njegova srdžba je Njegova kazna a Njegovo zadovoljstvo je Njegova nagrada.' Opisujemo Ga kako je sam Sebe opisao: On je jedan, utočište je svakome, nije rodio i rođen nije, niko Mu ravan nije, On je živi, moćni, Onaj Koji sve čuje, sve vidi i sve zna, Njegova ruka koja je iznad njihovih ruku nije kao ruka Njegovih stvorenja niti je Njegovo lice kao lica Njegovih stvorenja.“ [5]
5. Rekao je: „Allah ima ruku, lice i dušu, kao što je to Svevišnji Allah spomenuo u Kur'anu. Sve ono što je Uzvišeni Allah spomenuo u Kur'anu od lica, ruke i duše, to su Njegova svojstva za čiju se kakvoću ne pita niti se kaže: 'Njegova ruka jeste Njegova moć ili Njegova blagodat', jer je u tome negiranje svojstva kako to čine sljedbenici kadera i i'atizala.“ [6]
6. Rekao je: „Ne priliči nikome da o Allahovom Biću progovori bilo šta, već je na njemu da Ga opisuje onim čime je sam Sebe opisao. O Njemu se ništa ne govori po svome mišljenju. Neka je uzvišen Allah Svevišnji, Gospodar svih svjetova.“ [7]
7. Kada je upitan o Allahovom spuštanju odgovorio je: „Spušta se i ne pita se o kakvoći tog spuštanja.“ [8]
8. Ebu Hanife, rahmetullahi alejh, je rekao: „Svevišnji Allah se doziva u visinama a ne u nizinama, jer niskost niučemu nije osobina gospodarstva i božanstva.“ [9]
9. Rekao je: „Allah, subhanehu ve te'ala, se srdi i biva zadovoljan, i ne kaže se: 'Njegova srdžba je Njegova kazna a Njegovo zadovoljstvo je Njegova nagrada.'“ [10]
10. Rekao je: „I niučemu nije sličan Svojim stvorenjima niti su u bilo čemu slična Njemu Njegova stvorenja. Nije prestao i neće prestati imati Svoja imena i Svoja svojstva.“ [11]
11. Rekao je: „Njegova svojstva se razlikuju od svojstava stvorenja. Njegovo znanje nije kao naše znanje. Njegova moć nije kao naša moć. Njegov vid nije kao naš vid. Njegov sluh nije kao naš sluh. On govori govorom koji nije kao naš govor.“ [12]
12. Rekao je: „Svevišnji Allah se ne opisuje svojstvima stvorenja.“ [13]
13. Rekao je: „Ko opiše Allaha s nekim od ljudskih značenja (osobina), taj je postao nevjernik.“ [14]
14. Rekao je: „Njegova svojstva su zatijje i fi'alijje. Što se tiče svojstava zatijje, to su: život, moć, znanje, govor, sluh, vid, volja, a što se tiče svojstava fi'alijje, ona su: stvaranje, opskrbljivanje, stvaranje i izvođenje iz ničega, oblikovanje i druga svojstva od svojstava fi'alijje. Nije prestao i neće prestati imati Svoja imena i Svoja svojstva.“ [15]
15. Rekao je: „I nije prestao činiti djela. Djelo je svojstvo koje je oduvijek i onaj koji ga čini jeste Svevišnji Allah. Djelo je svojstvo koje je oduvijek a onaj nad kojim se čini djelo je stvorenje a Allahovo djelo nije stvoreno.“ [16]
16. Rekao je: „Ko kaže: 'Ja ne znam gdje je moj Gospodar, na nebesima ili na Zemlji', taj je postao nevjernik. Isti slučaj je i sa onim koji kaže: 'Uistinu, Allah je iznad Arša, ali ja ne znam gdje je Arš, na nebesima ili na Zemlji.'“ [17]
17. I ženi koja ga je upitala: „Gdje je tvoj Gospodar kojeg obožavaš?“, rekao je: „Uistinu, Allah, subhanehu ve te'ala, je na nebesima a ne na Zemlji.“ Neki čovjek mu je rekao: „Šta misliš o riječima Svevišnjeg Allaha: 'I On je s vama.' (Prijevod značenja El-Hadid, 4.)
Odgovorio je: „To je isto kao kada pišeš čovjeku: 'Ja sam s tobom', a ti si daleko od njega.“ [18]
18. Također, rekao je: „Allahova ruka je iznad njihovih ruku i ona nije nalik rukama stvorenja.“ [19]
19. Rekao je: „Uistinu, Allah, subhanehu ve te'ala, je na nebesima a ne na Zemlji.“ Neki čovjek mu je rekao: „Šta misliš o riječima Svevišnjeg Allaha: 'I On je s vama.' (Prijevod značenja El-Hadid, 4.) Odgovorio je: „To je isto kao kada pišeš čovjeku: 'Ja sam s tobom', a ti si daleko od njega.“ [20]
20. Rekao je: „Govorio je i prije nego li je razgovarao s Musaom, alejhi selam.“ [21]
21. Rekao je: „On govori Svojim govorom koji je Njegovo svojstvo oduvijek.“ [22]
22. Rekao je: „I govori govorom koji nije kao naš govor.“ [23]
23. Rekao je: „I Musa, alejhi selam, je čuo govor Svevišnjeg Allaha, kao što Allah kaže: 'I Allah je s Musaom sigurno razgovarao.' (Prijevod značenja En-Nisa, 164.)
A Allah, subhanehu ve te'ala, je govorio i prije nego li je razgovarao s Musaom, alejhi selam.“ [24]
24. Rekao je: „Kur'an je Allahov govor koji je zapisan je u mushafima, sačuvan u srcima, učen na jezicima i objevljen je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem.“ [25]
25. Rekao je: „I Kur'an nije stvoren.“ [26]
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
[1] Ed-Durru el-muhtar mea hašijeti reddi el-muhtar (6/396-397).
[2] Šerh el-akideti et-tahavijje (234. str.), Ithafu es-sadeti el-muttekin (2/285), Šerh el-fikhi el-ekber (198. str.) od Karija.
[3] Ebu Hanife i Muhammed b. El-Hasen, rahmetullahi alejhima, su prezirali da čovjek kaže u dovi: „Gospodaru moj, ja Te molim mjestom ponosa na Tvome Aršu“ zbog nepostojanja dokaza kojim se to dozvoljava. Međutim, što se tiče Ebu Jusufa, rahmetullahi alejh, on je to dozvoljavao zbog njegovog pronalaska dokaza iz Sunneta u kojem se spominje da je od dova Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i dova: „Gospodaru moj, ja Te molim mjestom ponosa na Tvome Aršu i krajnjoj mlosti iz Tvoje Knjige.“ Ovaj hadis zabilježio je Bejheki u knjizi „Ed-deavaet el-kebire“ kako se spominje u djelima„El-Binaje“ (9/382) i „Nasbu er-raje“ (4/272).
U lancu prenosilaca ovog hadisa nalaze se tri sporne činjenice:
1. Davud b. Ebi Asim nije čuo ovaj hadis od Ibn Mes'uda, radijallahu anh.
2. Abdulmelik b. Džurejdž prepravljao je lance prenosilaca i spajao ih.
3. Omer b. Harun optuživan je za laž zbog čega je Ibnul-Dževzi, rahmetullahi alejh, -kako stoji u djelu „El-Binaje“ (9/382)- rekao: „Ovaj hadis je izmišljen bez imalo sumnje i njegov lanac prenosilac je ništavan kao što vidiš.“
Pogledaj: „Tehzibu et-tehzib“ (3/189), (6/405), (7/501), i „Takribu et-tehzib“ (1/520).
[4] Et-Tevessul vel-vesile (82. str.), Šerh el-fikhi el-ekber (198. str).
[5] El-fikhu el-ebsat (56. str.).
[6] El-fikhu el-ekber (302. str.). Riječi: „sljedbenici kadera i i'atizala“ odnose se na kaderije i mu'tezile.
[7] Šerh el-akideti et-tahavijje (2/427) s valorizacijom dr. Turkija, Dželau el-ajnejn (368. str.).
[8] Akidetu es-selef ve ashabi el-hadis (42. str.), El-esmau ves-sifat (452. str.) od Bejhekija, -i na ove riječi je prešutio El-Keseri-, Šerh el-akideti et-tahavijje (245. str.) s valorizacijom od Albanija, Šerh el-fikhi el-ekber (60. str.) od Karija.
[9] El-fikh el-ebsat (51. str.).
[10] El-fikh el-ebsat (56. str.). na ove riječi prešutio je valorizator knjige El-Kevseri.
[11] El-fikh el-ekber (301. str.).
[12] El-fikhu el-ekber (302. str.).
[13] El-fikhu el-ebsat (56. str.).
[14] El-aidetu et-tahavijje (25. str.) s opaskama od Albanija, rahmetullahi alejh.
[15] El-fikhu el-ekber (301. str.).
[16] El-fikhu el-ekber (302. str.).
[17] El-fikhu el-ebsat (46. str.) Slične ovim riječima spomenuo je šejhul-islam Ibnu Tejmijje, rahmetullahi alejh, u Medžmu'u el-fetava (5/48), Ibnul-Kajjim, rahmetullahi alejh, u djelu „Idžtima'u el-džujuš el-islamijje“ (139. str.), Zehebi, rahmetullahi alejh, u djelu „El-Uluvv“ (101-102. str.), Ibnu Kudame, rahmetullahi alejh, u djelu „El-Uluvv“ (116. str.), i Ibn Ebi El-Izz u komentaru na Tahavijinu akidu (301. str.).
[18] El-esmau ves-sifat (429. str.).
[19] El-fikhu el-ebsat (56. str.).
[20] El-esmau ves-sifat (2/170).
[21] El-fikhu el-ekber (302. str.).
[22] El-fikhu el-ekber (301. str.).
[23] El-fikhu el-ekber (302. str.).
[24] El-fikhu el-ekber (302. str.).
[25] El-fikhu el-ekber (301. str.).
[26] El-fikhu el-ekber (301. str.).
